Predložena rezolucija koja će se razmatrati u Generalnoj skupštini UN-a ima za cilj unaprijediti ljudska prava i pridonijeti pravdi na Zapadnom Balkanu. Rezolucija, koju su godinama odbijali prihvatiti, posebno Srbija i bosanski Srbi, obraća se zločinu genocida koji se dogodio u srebreničkom masakru 1995. godine.
Jasna Čaušević, ekspertica Društva za ugrožene narode za prevenciju genocida i zaštitu ljudskih prava, naglašava da će ova rezolucija oslabiti toksični utjecaj ekstremističkih nacionalista na budućnost nove generacije. Istovremeno, podsjeća da su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) već presudili da je masakr u Srebrenici bio zločin genocida.
Prvi koraci ka usvajanju ove rezolucije već su poduzeti jer je Ruska Federacija, kao srpski saveznik, stavila veto na sličnu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2015. godine. Međutim, ovaj put Rusija neće moći blokirati rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a. Ipak, zajedno sa Srbijom, može lobirati da ne dobije potrebnu podršku država članica.
U vrijeme kada se nacionalistička reakcija i govor mržnje pojačavaju, ekspertica Čaušević upozorava na zastrašujuću atmosferu koju stvaraju ekstremistički nacionalisti. Ona naglašava da je ovakav otpor rezoluciji za Srebrenicu opasan za mir i pravdu na Zapadnom Balkanu.
Rezolucija će biti predložena na glasanje u Generalnoj skupštini UN-a u maju, a za njen uspjeh potrebna je dvotrećinska većina. Njeno usvajanje označilo bi važan korak ka priznavanju neospornih činjenica i istinskog suočavanja sa prošlošću.
Rezolucija za Srebrenicu unaprijedit će ljudska prava i oslabiti nacionalistički utjecaj
