Na današnjoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, usvojena je Rezolucija o Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida koji se desio 1995. godine u Srebrenici. Glasanje za rezoluciju izazvalo je veliku pažnju i interes javnosti, a rezultati jasno pokazuju stavove različitih zemalja.
Na sjednici je za Rezoluciju o Srebrenici glasalo 84 zemlje, dok je 19 bilo protiv. Još 68 zemalja bilo je suzdržanih. Većina zemalja članica Evropske unije glasala je za ovu rezoluciju, međutim, Mađarska je bila jedina zemlja iz EU koja je bila protiv. Suzdržane su bile Grčka, Kipar i Slovačka.
Ova rezolucija ima izuzetan značaj, jer osim što se odaje počast žrtvama Srebrenice, ona također ima edukativnu svrhu. Njen cilj je da se širom svijeta podigne svijest o genocidu koji se dogodio u Bosni i Hercegovini prije više od četvrt stoljeća. Ovo je važan korak ka priznavanju ove tragedije na međunarodnom nivou i osujećivanju negiranja genocida.
Rezolucija o Srebrenici također ima jasnu poruku da je genocid neoprostiv zločin i da je potrebno raditi na pomirenju i izgradnji mira u regionu. Također se poziva na pružanje podrške žrtvama i preživjelim, kao i na borbu protiv negacionizma i revizionizma.
Nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici, brojni politički lideri i predstavnici organizacija širom svijeta izrazili su svoje zadovoljstvo ovim korakom i istakli važnost suočavanja sa prošlošću kako bi se izgradio bolji i sigurniji svijet.
Rezolucija o Srebrenici postaje sastavni dio međunarodnih napora u očuvanju sjećanja na žrtve genocida i osiguravanju da se ovakvi zločini nigdje više ne ponove.
