Rezolucija o genocidu u Srebrenici, čiji je zvanični naziv “Međunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.”, izazvala je veliki interes među državama širom svijeta. Dok se zemlje poput Srbije i Rusije žestoko protive usvajanju rezolucije u Ujedinjenim narodima, druge države je zdušno podržavaju i zagovaraju.
Predlagači rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a još jednom su pokazali svoju posvećenost suočavanju sa prošlim genocidima. Uz njih, sponzori rezolucije su se prijavile i najutjecajnije zapadne države, islamske zemlje te države iz regije jugoistočne Evrope.
Srbija i njeno savezništvo s Rusijom, Kinom te prijateljskim zemljama Afrike i Južne Amerike, lobiraju protiv usvajanja rezolucije. Međutim, kako ističu međunarodni zvaničnici, tekst rezolucije ne spominje niti jedan narod ili državu, pružajući tako priliku za izgradnju bolje budućnosti.
Jedan od zaključaka rezolucije je da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995., koji će se obilježavati svake godine. Ovaj dan ima za cilj podsjetiti svijet na tragične događaje i osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici.
Sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda na kojoj će se raspravljati o rezoluciji još uvijek nije zakazana, ali očekuje se da će se održati oko 15. maja. Dok jedne države podržavaju rezoluciju, druge, poput Crne Gore, nisu sponzori rezolucije, ali su dale garanciju da je podržavaju.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici izazvala je veliku pažnju međunarodnih krugova i mnoge države su se stavile na stranu istine i pravde, dok se druge bore protiv suočavanja s prošlošću.
