Već godinama se u Federaciji BiH vodi debata o reformi fiskalnog sistema, posebno zakona o doprinosima i porezu na dohodak, kao i fiskalizaciji u realnom vremenu. Ekonomski savjetnik premijera Federacije BiH, Goran Miraščić, istakao je značaj ovih promjena na panelu održanom u okviru Međunarodnog simpozija Brid(g)e.
Kumulativno opterećenje bruto doprinosa u FBiH iznosi visokih 41,5 posto, što je među najvišim procenatima u poređenju s drugim državama. Da bi se stvorilo povoljnije poslovno okruženje, plan je proširiti osnovicu za oporezivanje, ali istovremeno smanjiti stopu doprinosa.
Međutim, smanjenje stopa doprinosa nosi rizik smanjenja prihoda za različite nivoe vlasti i vanbudžetske fondove poput fondova zdravstvenog osiguranja i zavoda za zapošljavanje. Ova promjena zahtijeva pažljivo balansiranje kako se ne bi ugrozilo funkcionisanje sistema.
Jedan od ključnih razloga za neusvajanje ovih reformi je ekonomska situacija. Trenutno se nalazimo u periodu ekonomske stagnacije, gdje fiskalna reforma rijetko provodi i obično s odgodom primjene. Pripreme za usvajanje zakona su kompleksne i zahtijevaju koordinaciju između različitih institucija. Ako se zakoni i usvoje, najranija primjena mogla bi biti 1. januara 2025. godine.
Što se tiče fiskalizacije u realnom vremenu, ona će biti efikasna samo ako se provodi u cijeloj BiH, što je već usuglašeno na razini enitetskih vlada. Proces fiskalizacije već je započeo u Republici Srpskoj, a drugi talas će početi u septembru i obuhvatiti nove obveznike po novom zakonu.
Pomaci koje BiH bilježi u digitalizaciji poreskog sistema vidljivi su kroz uvođenje elektronskih poreznih prijava i kvalifikovanog elektronskog potpisa. Digitalizacija povećava poreske prihode, smanjuje sivu ekonomiju, omogućava bolje planiranje i analizu podataka, te poboljšava usluge za poreske obveznike. Također, postiže se i pravednija konkurencija na tržištu i prilagođavanje globalnim standardima.
