Vlasti Bosne i Hercegovine su propustile dragocjenu priliku za finansijsku podršku nakon što nisu usaglasile finalni tekst Reformskog programa, koji je bio neophodan za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan. Evropska komisija je predala svoje komentare na nacrt programa i zatražila određene izmjene, međutim, zbog nedostatka političkog konsenzusa, vlasti BiH nisu bile u mogućnosti da ispoštuju zahtjeve.
Kao rezultat toga, BiH je izgubila značajnu količinu novca koja je bila predviđena za podršku razvoju zemlje. Prva tranša Plan rasta, u iznosu od 70 miliona eura, neće biti isplaćena Bosni i Hercegovini zbog nedostatka usaglašenog Reformskog programa. Također, BiH će biti uskraćena za ranu finansijsku podršku koju su dobili drugi partneri u regionu.
Glavni problem s Reformskim programom bio je nedostatak prihvatanja tri mjere od strane vlasti u entitetu Republika Srpska. Ove mjere uključuju uspostavljanje jedinstvenog broja za hitne slučajeve, ukidanje entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava i popunjavanje neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH.
Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, i drugi dužnosnici iz entiteta su jasno izrazili svoje neslaganje s ovim mjerama, što je dovelo do blokiranja usvajanja Reformskog programa.
Nažalost, nada među bh. dužnosnicima da će Brisel biti popustljiv nije se ostvarila. Evropska unija je jasno stavila do znanja da će podrška biti uskratena ukoliko se sve mjere ne usvoje.
Ova situacija je još jedan podsjetnik da politički konsenzus i saradnja unutar BiH su od vitalnog značaja za proces evropske integracije i ekonomsku stabilnost zemlje.
