Istraživanje je otkrilo da je porijeklo paradajza nepoznato za čak 70 posto kečapa koji se nalazi na tržištu. Ovaj problem je posebno zabrinjavajući jer se kečap često proizvodi od paradajza koji se uzgaja na sušnim područjima. Sve veći problemi s globalnim zagrijavanjem dodatno pogoršavaju situaciju jer je za uzgoj paradajza potrebna velika količina vode.
Organizacija Greenpeace je upozorila da za kilogram kečapa proizvedenog na taj način treba čak 500 litara vode, što je znatno više od svjetskog prosjeka od 214 litara. Ovo postavlja paradajzni uzgoj kao ozbiljno pitanje s obzirom na vodene resurse koji su potrebni za taj proces.
Nadalje, Greenpeace je istakao da je mnogo kečapa na tržištu proizvedeno od paradajza koji se uzgaja u Kini. Ovi podaci ukazuju na globalnu rasprostranjenost problema nepoznatog porijekla paradajza u kečapu, što zahtijeva hitnu akciju.
S obzirom na sve navedeno, Greenpeace smatra da je apsolutno neophodno da proizvođači kečapa jasno istaknu porijeklo paradajza na svojoj ambalaži. Međutim, veliki proizvođači poput Feliixa i Heinz-a nisu pokazali volju za pružanjem ovih informacija. Samo 10 posto proizvoda na tržištu ima istaknuto porijeklo paradajza, prema izvještaju austrijskog lista Heute.
Ova istraživanja su također otkrila da kečap sadrži visoke količine šećera, što dodatno zabrinjava potrošače. Stoga je važno da potrošači budu svjesni porijekla paradajza u kečapu i pridaju pažnju sastojcima proizvoda koje konzumiraju.
S obzirom na ekološke i zdravstvene implikacije, važno je poduzeti korake za transparentnost u proizvodnji kečapa. Potrošači trebaju biti informisani o porijeklu paradajza i sastojcima prije nego što odluče koji kečap će kupiti.
