Međunarodna organizacija za vinovu lozu izvjestila je da je proizvodnja vina dostigla najniži nivo od 1962. godine. Ova organizacija okuplja čak 50 država članica, a stručnjaci navode da su vremenski uslovi glavni krivac za trend pada proizvodnje.
Klimatske promjene nisu jedini uzrok ovog problema, ali su vremenski uslovi svakako najveći izazov s kojim se industrija vina suočava. Vinova loza se uglavnom uzgaja u područjima širom svijeta koja su izložena klimatskim promjenama, što dodatno pogoršava situaciju.
U Evropskoj uniji, proizvodnja vina je opala za 10 posto u 2023. godini. Neki dijelovi Evrope bili su pogođeni kišnom proljećem koje je izazvalo poplave, štete i gubitke u vinogradima, dok su drugi, posebno južne zemlje, suočeni s dugim periodima suše.
Italija je zabilježila najveći pad proizvodnje od 23 posto, dok su Njemačka, Mađarska i Austrija također osjetile negativne trendove sa padom od 3,8 posto, 2,1 posto i 6,5 posto, redom.
Ovaj pad proizvodnje dolazi u isto vrijeme s vijestima da je potrošnja vina na najnižem nivou od 1996. godine. To se djelomično pripisuje rastu cijena zbog inflacije, što je uticalo na kupovnu moć potrošača.
Vinariji i industrija vina moraju hitno razmotriti alternativna rješenja kako bi se nosili s klimatskim promjenama i smanjenjem proizvodnje. To može uključivati odabir drugih sorti vinove loze, primjenu novih tehnologija ili pronalaženje novih područja za uzgoj loze.
Nadamo se da će se situacija poboljšati u narednim godinama, ali do tada, ljubitelji vina bi mogli očekivati više skuplje cijene i manje izbora na tržištu.
