Rezolucija koju su predložile Bosna i Hercegovina, Njemačka i Ruanda, a koja osuđuje negiranje genocida u Srebrenici i uspostavlja 11. juli kao međunarodni dan sjećanja na ovaj zločin, trebala se naći na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a 2. maja. Međutim, zbog manje promjene plana, glasanje je odgođeno za nekoliko dana, ali se očekuje da će se delegacije uskoro izjasniti.
Ova rezolucija izazvala je mnoge kontroverze na Balkanu, a najglasniji protivnici su predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Iako rezolucija ne spominje ni jednu državu ili narod, već samo osuđuje genocid u Srebrenici, Dodik i Vučić već sedmicama pokušavaju spriječiti njen uspjeh.
Posebno sporno za Vučića je što se rezolucija donosi u Generalnoj skupštini UN-a umjesto u Vijeću sigurnosti. To je problem zbog glasova Kine i Rusije, koji su garant Srbiji da rezolucija neće biti usvojena. Naime, Rusija je 2015. godine uložila veto na sličnu rezoluciju, sprječavajući njeno usvajanje.
Međutim, u Generalnoj skupštini UN-a nijedna zemlja nema pravo veta. Ipak, još uvijek nije potpuno jasno kako će funkcionisati glasanje u ovom tijelu. Generalna skupština UN-a ima 193 države članice, a za donošenje odluka je potrebna podrška dvije trećine, odnosno 129 glasova.
U sferama mira i sigurnosti, kao i u biranju članica Vijeća sigurnosti i Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a, odluke se donose dvotrećinskom većinom. Van ovih sfera, odluke se donose prostom većinom, tj. potrebno je 97 glasova.
Očekuje se da rezolucija prođe, ali tačan ishod glasanja u Generalnoj skupštini UN-a još uvijek ostaje neizvjestan. Sve do tada, kontroverza i polarizacija stavova će se nastaviti.
