Od četvrtka, 6. jula, do nedjelje, 9. jula, oko 370 miliona birača će imati priliku birati 720 zastupnika za Evropski parlament u 27 država članica Evropske unije. Ovi izbori su od ključne važnosti za sastav Evropske komisije, a očekuje se da će i krajnja desnica zabilježiti značajan napredak u Europskom parlamentu.
Prema najnovijim anketama i projekcijama, krajnja desnica očekuje porast broja zastupnika, pri čemu se stranke koje su nekada bile na marginama sada sve više dobivaju na utjecaju u EU. Ipak, predviđa se da će politički centar Europe ostati stabilan.
Anlitičari navode nekoliko razloga za ovaj porast krajnje desnice, uključujući protivljenje mjerama borbe protiv klimatskih promjena, rast migracija i ekonomsku nesigurnost. Već početkom godine je Evropsko vijeće za vanjske odnose predvidjelo “oštro skretanje udesno”, sa pobjedama antieuropskih stranaka u devet zemalja EU, uključujući Belgiju, Italiju i Francusku.
U Francuskoj, ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) ima uvjerljivo vodstvo na predstojećim izborima za Europski parlament, prema istraživanju javnog mnijenja. Međutim, u nekim zemljama, kao što su Španjolska, Portugal i Slovenija, nacionalna pitanja zasjenjuju glasanje na razini EU, privlačeći pažnju birača.
U Bosni i Hercegovini, hrvatski državljani će imati priliku birati dvanaest europarlamentaraca između 300 kandidata s 25 lista. Dok BiH nema svoje zastupnike u Europskom parlamentu, politika hrvatskih zastupnika često je usmjerena na proširenje EU i druga pitanja važna za BiH. Ova zemlja također ima hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji su izabrani kao predstavnici Republike Hrvatske.
Sve u svemu, ovi izbori za Europski parlament su ključni za budućnost EU, a rezultati će utjecati na sastav Evropske komisije. Također je važno pratiti kako će krajnja desnica napredovati i koliko će politički centar ostati stabilan.
