Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg iznio je zabrinutost zbog porasta kineskog izvoza oružja u Rusiju, što je razotkriveno u intervjuu za njemački list “Welt am Sonntag”. Stoltenberg je naglasio da je Kina izrazila želju za održavanjem dobrih odnosa sa Zapadom, ali istovremeno podržava ratovanje u Europi.
Prema riječima Stoltenberga, došlo je do značajnog povećanja prodaje dijelova mašina, mikroelektronike i drugih tehnologija koje Moskva koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona u sukobu protiv Ukrajine. Iako nema konkretne dokaze da Kina snabdijeva Rusiju oružjem ili streljivom, izvoz robe “dvostruke namjene” se znatno povećao otkako je rat počeo i zapadne zemlje su uvele sankcije Moskvi.
Stoltenberg je također komentarisao situaciju na terenu u Ukrajini, izjavivši da je nedostatak streljiva i oružja dovelo do neuspjeha Ukrajine na ratištu. On je apelovao na države članice NATO-a da pruže podršku Kijevu slanjem više oružja i streljiva, uključujući sisteme protuzračne odbrane i dalekometno oružje.
Ova izjava generalnog sekretara NATO-a dolazi usred povećane napetosti između Rusije i Ukrajine, kao i rastućih zabrinutosti zbog kineskog uticaja u Evropi. Stručnjaci ističu da je ovo upozorenje o porastu kineskog izvoza oružja u Rusiju važno u kontekstu održavanja mira i stabilnosti u regiji.
NATO je osnovan 1949. godine i trenutno ima 30 članica. Alijansa ima za cilj zajedničku obranu i sigurnost svojih članica, kao i promociju demokratskih vrijednosti i saradnje. Ovo upozorenje Stoltenberga naglašava važnost praćenja i kontrolisanja trgovine oružjem kako bi se osiguralo da nijedna zemlja ne koristi oružje za agresivne ili destabilizirajuće akcije.
Pojačana saradnja i partnerstvo između evropskih zemalja, kao i ostalih članica NATO-a, bit će ključni faktor u suočavanju s izazovima koje predstavljaju porast kineskog izvoza oružja i napetosti između Rusije i Ukrajine.
