Iako je jedan od privredno najpotentnijih i s najviše izdvajanja za izgradnju novih puteva, ovaj kanton nema autoput, ali ni brzu cestu.
Iz Privredne komore Tuzlanskog kantona za Klix.ba kažu da na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH od 1968. godine nije napravljen nijedan kilometar novog puta.
“Privreda se razvijala sve vrijeme, dok putna infrastruktura nije. Sada smo došli u jedan opasan kolaps saobraćajne infrastrukture za razvoj privrede. Pravcima od Tuzle do Živinica, Srebrenika, Gračanice i svih ostalih gradova se vozi u koloni”, kaže nam Nedret Kikanović, direktor Kantonalne privredne komore u Tuzli.
Iako se iz ovog kantona izdavaja najviše novca za izgradnju putne infrastrukture, tuzlanski region nema izgrađen ni metar autoputa ili brze ceste.
“Taj debalans je neophodno što prije i što kvalitetnije sanirati. Postojanje brze ceste i autoputa je veliki nedostatak zbog kojeg mnoge investicije nisu došle u Tuzlanski kanton”, naglašava Kikanović.
Tuzlanski kanton je drugi najveći izvoznik u Bosni i Hercegovini, a prijenos robe široke namjene se vrši najviše putem teretnih motornih vozila kojih je tamo najviše i registrovano.
“Mi imamo izrađeno 80 posto izvedbenog projekta za put Tuzla – rijeka Sava, međutim ništa se ne dešava od 2008. godine. Pored ovog puta ključno za Tuzlanski kanton je ubrzanje protoka saobraćaja od Tuzle do Sarajeva te povezivanje putnog pravca za izlazak na autoput Beograd – Zagreb”, dodaje Kikanović.
Tamošnji autoprijevoznici zbog loše putne infrastrukture i neadekvatne cestovne povezanosti mjesečno gube desetine hiljada konvertibilnih maraka. Osim toga, ugrožena je i sigurnost svih učesnika u saobraćaju.
Preduzeće Tuzlatransport u svom voznom parku ima 55 vozila koja svakodnevno saobraćaju na cestama u Tuzlanskom kantonu, ostalim dijelovima BiH, ali i šire. Loša putna komunikacija navodi ih na gubitke koji mjesečno iznose okvirno 55.000 KM.
“Putni pravci su preopterećeni, a u toku jula i augusta naša vozila samo do Sarajeva u prosjeku putuju 30 posto duže zbog gužve na putu. Ako svemu tome dodamo zastoje u tunelu Nemila, zatim Karaulu te trenutno tunel Ormanica, mi samo na dangubama na putevima u BiH mjesečno u prosjeku gubimo hiljadu maraka po vozilu”, kaže nam direktor preduzeća Tuzlatransport Muamer Berbić.
Za ovo preduzeće od velikog interesa bi bila izgradnja brze ceste i autoputa, jer upotreba jednog vozila dnevno košta 800 konvertibilnih maraka.
U svemu ovome posebno je specifična Tuzla kroz koju u cijelosti prolazi magistralni put. Svakodnevno veliki broj teretnih vozila prođe prema Bijeljini, a takozvana “južna magistrala” nalazi se u prilično lošem stanju te je prijeko potrebna temeljna sanacija.
“Govoreći kao inžinjer saobraćaja moram istaći da bi zaobilaznica oko Tuzle bila od velikog značaja s aspekta sigurnosti učesnika u saobraćaju i pješaka, zatim buke, zagađenosti i slično”, ističe Berbić.
Stava je da bi značajne bile i brze ceste koje bi Tuzlu povezale s Dobojem, Orašjem i Sarajevom, naglasivši da bi svaki pomak u ovoj priči bio dobar za brzinu protoka saobraćaja, ali i za sigurnosni, ekološki i ekonomski aspekt.
S druge strane, iz Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH za Klix.ba kažu da je za autocestu Tuzla – Žepče, koja je duga 55,4 kilometra, idejni projekt završen još 2015. godine. Međutim, novčana sredstva za njegovu realizaciju u cijelosti nisu osigurana.
“Na nivou idejnog projekta projektovano je pet petlji, jedno interregionalno čvorište, osam tunela i 35 mostova dužih od 100 metara. Pribavljena je okolinska dozvola. Ovim projektom bi se povezalo Sarajevo preko Zenice i Žepča s Tuzlom”, preciziraju iz Autocesta Federacije BiH.
U skladu s rebalansom budžeta Federacije BiH za 2019. godinu i ranijim Odlukama Vlade FBiH, predviđeno je finansiranje ovog projekta iz akumulirane dobiti javnih preduzeća.
“Imajući u vidu da su planirana sredstva neznatna u odnosu na procjenjenu vrijednost kompletne dionice, ista će biti usmjerena na izgradnju prve faze (poluprofila) ove autoceste na dionici od naselja Mihatovići do Petlje Lukavac (5,5 km), čime bi se postiglo rasterećenje postojeće saobraćajne mreže u zoni od Šićkog Broda do Mihatovića. Sredstva raspoređena rebalansom Vlade FBiH za projekt autoceste Tuzla – Žepče još uvijek nisu uplaćena JP Autoceste FBiH”, ističu iz Autocesta FBiH.
Također, cestovno povezivanje Sarajeva i Tuzle planirano je i preko poboljšanja postojeće magistralne ceste preko Kladnja, Olova i Karaule. Dio radova na ovom pravcu koji je u nadležnosti Javnog preduzeća Ceste FBiH je već završen, dok je izvođenje drugog dijela u toku.
