Mišićni bol, poznat i kao mijalgija, može biti izazvan različitim faktorima kao što su povrede, intenzivan fizički rad ili akutni bolni incident. Najčešći uzrok mijalgije je dugotrajan ili intenzivan fizički napor u kombinaciji sa stresom i neadekvatnom posturom, koji dovode do zamora mišića i boli, posebno u vratu, ramenima i leđima. Međutim, bol u mišićima može također biti simptom određenih oboljenja kao što su artritis, osteoartritis, fibromijalgija ili sistemskih oboljenja poput lupusa.
Mijalgija nastaje kao posljedica prekomjerne napetosti mišića, a uzroci mogu biti ozbiljan stres, živčani stres, prekomjeran fizički napor, infekcije ili povreda mišića. U nekim slučajevima, kratkotrajna pretjerana napetost mišića može izazvati nelagodu kod zdravih osoba, posebno u butinama i vratu. Međutim, sportaši su posebno podložni ovom oboljenju, s rizikom od komplikacija kao što su osteoartritis kukova, osteohondroza kičme i intervertebralna kila.
Fibromijalgija je posebna vrsta mijalgije koja karakteriše ukočenost pokreta tijela, umor, osjećaj težine i povećanje boli pri promjeni vremena. Ova patologija češće pogađa žene s povećanom tjeskobom i adolescentima, dok se sekundarni oblik često javlja kod muškaraca koji se bave teškim fizičkim radom.
Da bi se smanjio ili uklonio mišićni bol, neophodno je pravilno dijagnosticirati uzrok. Primjena masaže, fizioterapije i analgetika kratkotrajnog dejstva može pomoći u olakšanju simptoma. Također, odmor je važan za oporavak mišića.
Iako mijalgija može biti neugodna, adekvatna dijagnoza i odgovarajući tretman mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života pacijenata.
