Posljednja tri mjeseca u Bjelorusiji donijela su neočekivane promjene. Mnogi stručnjaci ukazuju na to da je režim Aleksandra Lukašenka prvi put od 2020. godine pokazao spremnost za politički dijalog sa zapadnim zemljama. Ova situacija, međutim, ne donosi automatsko povjerenje iz svih dijelova svijeta.
Litvanija i MKS
Litvanija je odlučila podići pritisak, dostavljajući dokaze Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) o zločinima protiv čovječnosti. Poljska je također javno podržala ovaj potez, ističući važnost pravde.
Dokazi i istraga
Pavel Latuško, predstavnik Ujedinjenog tranzicionog kabinetu Svetlane Tihanovske, i litvanski ministar vanjskih poslova dostavljali su dokaze MKS-u o deportaciji djece iz okupiranih ukrajinskih teritorija. Ipak, istraga još nije pokrenuta, ali već postoji zabrinutost među bjeloruskim vlastima.
Zabrinutost Minska
Lukašenko je naveo da je svjestan planova Litvanije za pokretanje procesa protiv njega. Bjeloruski ministar vanjskih poslova, Maksim Riženkov, izrazio je spremnost za normalizaciju odnosa sa Litvanijom, pozivajući na dijalog.
Odziv Viljnusa
Litvanija ostaje čvrsta, zahtijevajući oslobađanje političkih zatvorenika i odgovornost za represiju. Odbijanje ovih zahtjeva može zadržati Minska u teškoj političkoj poziciji.
Upravljačka struktura Bjelorusije mora pokazati spremnost za ustupke kako bi obnovila dijalog s zapadnim zemljama. U suprotnom, opasnost od daljnjih posljedica ostaje.
