Nova perspektiva o NATO snagama u Ukrajini
Gabrielus Landsbergis, litvanski ministar vanjskih poslova, pozvao je NATO da ponovno razmotri prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o slanju vojnih snaga u Ukrajinu. Macron je krajem februara nagovijestio mogućnost ovog koraka, iako tada nije bila prisutna šira podrška unutar Saveza.
Upozorenje na prijetnju iz Sjeverne Koreje
Landsbergis je istakao potrebu za ozbiljnim razmatranjem opcija ako se potvrdi prisustvo sjevernokorejskih vojnika u Rusiji. Upozorio je da Zapad treba ukloniti “crvene linije” koje sprečavaju povećanje vojnog prisustva u regionu. Cilj je natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da preispita svoje strategije na bojnom polju.
Potezi sa strane Južne Koreje i Ukrajine
Južnokorejski i ukrajinski izvori, uključujući šefa ukrajinske obavještajne službe, Kyryla Budanova, prenijeli su da je Sjeverna Koreja poslala oko 11.000 vojnika u Rusiju. Ruski general Vladimir Popov potvrdio je ovu informaciju, naglašavajući da sjevernokorejski vojnici trenutno prolaze vojnu obuku.
Podrška i protivljenja unutar NATO-a
Premda je Macron predložio slanje trupa, njemački kancelar Olaf Scholz, kao i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, protivili su se ovoj inicijativi. Baltičke zemlje, ponašajući se kao Litvanija i Latvija, ostavljaju vrata otvorena za podršku ovoj ideji, pod uvjetom da dođe do saglasnosti unutar NATO-a.
Posljedice slanja NATO trupa
Razmatranje slanja NATO trupa na ukrajinsko tlo postavlja nova pitanja o potencijalnoj eskalaciji sukoba. Uloga međunarodne zajednice u osiguranju stabilnosti u istočnoj Evropi postaje sve važnija.
