Gdje su završile naše rezerve?
U Bosni i Hercegovini, novac koji je trebao biti korišten za pomoć građanima pogođenim prirodnim katastrofama završio je u pogrešnim džepovima. Iako su sredstva iz budžetske rezerve BiH, ukupno 3,8 miliona maraka, bila namijenjena za hitne situacije, većina tog novca otišla je neprofitnim organizacijama za projekte koji nisu imali nikakve veze s poplavama ili sličnim kriznim situacijama.
Netransparentnost u trošenju budžeta
U 2023. godini, 21 mjesto u BiH je pogođeno prirodnim nepogodama, ali sredstva nisu usmjerena njima. Umjesto toga, Vijeće ministara odlučilo je podijeliti novac organizacijama koje se bave obilježavanjem manifestacija, snimanjem filmova i izgradnjom stadiona. Na ovaj način, bez bilo kakvih jasnih kriterija, sastavljen je spisak od 118 organizacija, ali nije bilo javnog poziva.
Zašto je to važna tema?
Ovo pitanje postavlja građane na mnogo načina: Na koga se zapravo troši javni novac? Da li se donosi odluka bez javne rasprave? Zašto se ne zna kako se mogu prijaviti oni kojima je pomoć najpotrebnija? Ovdje je važno naglasiti da su sagovornici iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) istakli da je postojala komunikacija između nekih organizacija i Vijeća ministara koja nije bila transparentna.
Ko sve dobija novac?
Iako se ministar saobraćaja Edin Forto brani izjavom da nije bilo specijalne rasprave, dolazi do ozbiljnog problema u raspodjeli novca. Naime, više dobitnika podrške kazalo je da su informacije o podjeli sredstava dobili “preko nekoga”, što evidentno ukazuje na nepravdu. Primjera radi, NK Frankopani iz Špionice dobio je 20.000 KM, ali nisu mogli objasniti na koji način su potrošili ta sredstva.
Ministarovo opravdanje ili nova pravila igre?
Ministar Forto je, između ostalog, kazao da su politička volja i geografska raspodjela bili dovoljni kriteriji za podjelu novca. Sve je to zavisilo od većinske volje u tom trenutku. Međutim, ispostavilo se da postoje organizacije čiji su osnivači i rukovodioci povezani sa političkim strankama, što dodatno komplikuje situaciju.
Gdje su građani u cijeloj priči?
Ostanak građana bez zaštite i pomoći može se posmatrati kao ozbiljan problem. Mnogi, poput Mersihe i Adila Begovića, preživljavaju zahvaljujući donacijama privatnih osoba i organizacija. Njihova očekivanja od državne pomoći su gotovo nikakva, a pitanje je šta će se dogoditi kada se još jednom suočimo s prirodnim nepogodama.
zaključak: Vrijeme za promjenu
Hitan reformni pristup je nužan kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti. Transparentnost u radu Vijeća ministara i jasan način raspodjele sredstava su ključevi za izgradnju povjerenja građana u institucije. Kako bi se otklonila sumnja na korupciju i omogućila pravična raspodjela resursa, potrebno je uključiti građane u proces donošenja odluka.
