Kamuflažna buba iz potporodice Phymatinae sa tamnijim tijelom ima veću sposobnost pronalaska seksualnog partnera u hladnim uvjetima u odnosu na svoje svjetlije „kolege“. Tamniji mužjaci mogu se lakše zagrijati rano ujutro i biti aktivni dok se ostali još zagrijevaju.
Uprkos prilagođavanju insekata na klimatske promjene, znanstvenicima je postalo jasno da se njihovi seksualni životi mogu ugroziti s porastom temperatura uzrokovanima ljudskim aktivnostima. Insekti gube vrlo važne identifikacijske boje koje im pomažu pronaći partnera, prenosi Guardian.
Vodeća teorija među znanstvenicima jest da, kako se temperature povećavaju, insekti evoluiraju i proizvode manje pigmenta melanina koji regulira njihovu boju. Time postaju svjetliji i sjajniji. Tamni predmeti apsorbiraju više topline i brže se zagrijavaju, dok svjetliji predmeti reflektiraju više zračenja i dulje ostaju hladni.
Boje krila leptira blijede s porastom temperatura. Vjerojatnost da bubamare imaju crne točke s crvenim mrljama, a ne crvene s crnim točkama, smanjuje se. Crne mrlje na leđima subarktičkih lisnih buba također slabe kako proljeće postaje toplije.
Ipak, istraživanja su pokazala da ovaj obrazac nije uvijek jednoznačan. Na nekim područjima, blijedožuta krila leptira postaju živopisnija i tamnija kako temperature rastu. Vrsta insekata grančica također postaje zelenija i tamnija s porastom temperatura.
Mehanizam ovih promjena nije još potpuno jasan. Istraživači s australskog Sveučilišta Macquarie pretpostavljaju da je ograničena dostupnost podataka razlog zbog kojeg je ova tema još uvijek konfuzna. Također, funkcija melanina nije samo povezana s toplinom, već je uključena u imunološku obranu i zaštitu od ultraljubičastog zračenja.
Boja igra važnu ulogu u privlačenju partnera, skrivanju od predatora ili plijena, te prepoznavanju drugih jedinki iste vrste. Sve ove funkcije mogu biti ozbiljno narušene rastućim temperaturama. Utjecaj na reprodukciju insekata značajno utječe na opstanak njihovih populacija, upozoravaju znanstvenici.
