Ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov nakon posljednjeg sastanka sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, odgovarajući na novinarsko pitanje o članstvu BiH u NATO-u rekao je da je članstvo u međunarodnim organizacijama pitanje za vlasti u BiH.
-Osnov mog rada u BiH je nemiješanje u poslove BiH, za razliku od nekih mojih kolega. Mislim da BiH, njeni narodi i političari sami mogu odlučivati kako će živjeti – poručio je Ivancov.
A kako u praksi izgleda rusko nemiješanje u poslove u BiH?
Već godinama, a posebno se to intenziviralo od augusta 2014. godine kada je Ivancov i došao za ambasadora u našu zemlju, Rusija transparentno podržava sve što dolazi iz entiteta Republika Srpska, neovisno od toga što se u većini slučajeva radi o političkim potezima koji podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine.
-Rusija u kontinuitetu štiti Dejtonski mirovni sporazum, jer taj dokument čuva integritet BiH, oba njena entiteta i tri konstitutivna naroda – poruka je koju ruski ambasador često šalje u javnosti.
No, “rusko štićenje” Dejtonskog sporazuma, ponovo u praksi je kao i “rusko nemiješanje” kontradiktorno. Štititi Dejtonski sporazum, a istovremeno podgrijavati atmosferu i davati podršku članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da istraje na zahtjevu za zatvaranjem OHR-a, ne idu baš jedno s drugim pod ruku.
-OHR je odavno trebalo da bude zatvoren. On više nema relevantnu ulogu za BiH. Jedino sa čim bismo se složili u kontekstu intervencije međunarodne zajednice bi bio slučaj opasnosti od izbijanja sukoba. Mi vjerujemo da to nije slučaj – kazao je jedne prilike Ivancov.
Podsjećamo, Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma kojeg “štiti” Ivancov, utvrđeno je i precizirano postojanje Ureda visokog predstavnika, koji je u konačnici jedini tumač ovog mirivnog sporazuma. Kako to ruski ambasador štiti Dejton, a zdušno zagovara zatvaranje OHR-a?
Nadalje, u Vijeću za implementaciju mira u BiH (PIC) Ivancov nikada ne prihvata ništa što je suprotno Dodikovoj politici. Ruski ambasador gotovo u pravilu nakon sjednica PIC-a jedini daje izjave i ima izdvojeno mišljenje, u odnosu na zaključke oko kojih se usaglase ostale zemlje članice PIC-a.
Nije podržao stavove da naoružavanje policije RS dugim cijevima nije dobro po stabilnost zemlje, a sa druge strane dao je punu podršku referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH koje je Ustavni sud BiH proglasio nelegalnim. Preciznije, nije se želio pridružiti zaključcima PIC-a kojim je ovaj Dodikov potez osuđen. Bilo je to u decembru 2015. godine, a u septembru 2016. godine ponovo je imao izdvojeno mišljenje zbog poziva koji su članice PIC-a uputile Miloradu Dodiku da se suzdrži od održavanja referenduma.
Za tekst zajedničke izjave, tada su podsjećanja radi, bili ambasadori SAD, zemalja Evropske unije, Јapana i Turske.
U julu 2015. godine, Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje Rezolucije o Srebrenici kojom se osuđuje genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, koju je predložila Velika Britanija, a podržale Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije. Rusija, jedna od pet stalnih članica Vijeća, uložila je veto i time onemogućila usvajanje dokumenta. Na sjednici Vijeća sigurnosti ruski ambasador Vitalij Čurkin rekao je da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno.
- Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motiviran, nije legitiman i ne služi napretku u Bosni i Hercegovini – rekao je Čurkin.
Stoga nije bilo nikakvo iznenađenje, što je dvije godine poslije, u februaru 2017. godine, Ivancov inicirao održavanje hitne sjednice PIC-a zbog zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid koju je Međunarodnom sudu pravde u Hagu podnio agent BiH Sakib Softić.
Članice PIC-a tada su izrazile zabrinutost zbog ozbiljne političke situacije do koje je u BiH došlo kao rezultat inicijative da se podnese ovaj zahtjev. Ambasador Turske tada nije podržao paragraf zajedničke izjave, jer se prema njegovom mišljenju radi o čisto pravnom pitanju.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, u junu 2017. godine, tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik posthumno je odlikovao ruskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Vitalija Čurkina.
Odlikovanjem, Ordenom zastave RS-a sa srebrnim vijencem, preuzeo je, ko drugi, nego ambasador Ivancov, koji je izrazio duboku zahvalnost za to odlikovanje i, kako je naveo, žaljenje što ga Čurkin ne može lično preuzeti.
Dodik je odlikovanje posthumno dodijelio za Čurkina, kako je obrazloženo, “za rad i izvanredne zasluge u poslijeratnom razvoju Republike Srpske, učvršćenju mira i međunarodne saradnje, razvoj političkih i prijateljskih odnosa RS-a i Ruske Federacije”, odnosno jer je spriječio usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Zbog negiranja genocida, preživjele žrtve i udruženja majki, u junu 2018. godine nisu dozvolili ambasadoru Ivancovu da posjeti Memorijalni centar Potočari. Poručili su da vrlo dobro znaju kakav je stav Rusije koji je i iznesen u UN-u.
No, zato je Ivancov rado viđen gost u Banjoj Luci, gdje je 9. januara ove godine u povodu neustavnog dana RS , odlikovan Ordenom zastave RS sa zlatnim vijencem “za doprinos u razvoju sveukupnih odnosa između Rusije i Republike Srpske, za rad i izvanredne zasluge u međunarodnoj saradnji i učvršćenju mira, lične rezultate i dostignuća”.
Ivancov koji se inače “ne miješa” u unutrašnje poslove države Bosne i Hercegovine, pored svega navedenog, čestitkama i odlascima na obilježavanje neustavnih praznika, direktno podriva autoritet najviše sudske instance u našoj zemlji, Ustavnog suda BiH.
Na istoj svečanosti tada je bio i tadašnji ambasador Hrvatske Ivan Del Vechio. Njegov odlazak u Banja Luku najoštrije su osudili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, poručivši javno da prekidaju s njim svaku komunikaciju, dok je malo umjereniji u svojoj izjavi bio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je osudio taj čin poručivši da nije u interesu hrvatskog naroda.
Dva dana kasnije Del Vechio je smijenjen odlukom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Na odlaske Ivancova na ovakve svečanosti, na izjave i poteze koji su više nego miješanje u unutrašnje stvari države Bosne i Hercegovine i dalje niko ne reagira od bh. zvaničnika. Kao da je postalo normalno to što ruski ambasador radi već pet godina.
Svoju “neutralnost” Ivancov je pokazao i jahorinskim susretom sa Dodikom, gdje je demonstrirao ruski utjecaj na Republiku Srpsku, čija je osnovna zadaća da na svaki mogući način blokira put BiH u NATO.
Petar Ivancov na funkciju ambasadora Rusije u BiH imenovan je 6. augusta 2014. godine.