Osim tehničkih dijelova vezanih za izborni integritet, izmjena koja je izazvala najsnažnije reakcije je promjena vezana za biračke odbore. U samim promjenama, tačnije u članu 2.19, stavu 7, piše: “Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu.
Promjena je izazvala mnoge kontroverze i polemike. Mnogi se pitaju ko će imati pravo da delegira članove biračkih odbora i kakva će biti uloga stranaka koje su osvojile mandate, ali ostale bez vijećnika ili odbornika.
U odgovoru na upit portala Klix.ba, iz Centralne izborne komisije su dali generalno pojašnjenje ove odredbe, ali je i dalje ostalo mnogo nejasnoća. Prema njihovim riječima, samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave i koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru. Međutim, ovo pojašnjenje nije bilo dovoljno da se izbjegne dalja konfuzija.
U cilju razjašnjenja, iz CIK-a su najavili dodatna pojašnjenja o tome kako će se nova odredba primjenjivati na specifične slučajeve. Očekuje se da će ova pojašnjenja smanjiti neizvjesnost i pružiti jasnije smjernice strankama u vezi delegiranja članova biračkih odbora.
Izmjene zakona o biračkim odborima su izazvale podijeljene reakcije u političkim krugovima. Dok neke stranke smatraju da će nova pravila ojačati izborni integritet i transparentnost, druge se protive tvrdeći da će ovo ograničenje smanjiti političku participaciju i moć manje zastupljenih stranaka.
Svi detalji o tome ko će imati pravo da delegira svoje članove biračkih odbora trebali bi biti poznati nakon objave dodatnih pojašnjenja iz CIK-a.
