Prije 34 godine, Specijalne jedinice Jugoslovenske narodne armije (JNA) zajedno sa paravojnim srpskim jedinicama napale su Sarajevo, težnjom da “prepolove” grad i zauzmu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Međutim, Sarajevo se hrabro suprotstavilo ovom napadu i nije popustilo. Glavna borba odigrala se na Skenderiji, svega 150 metara udaljenoj od zgrade Predsjedništva.
Tog 2. maja 1992. godine oko 13 sati, tenkovi JNA su krenuli prema zgradama Predsjedništva i Skupštine Sarajeva. Međutim, ovi tenkovi su bili zaustavljeni, a čitav svijet je mogao vidjeti fotografiju zapaljene tramvajske linije. Tog dana zgrada Glavne pošte u Sarajevu je također zapaljena i potpuno izgorjela.
Osim toga, tog dana je postavljena blokada od strane Vojske Republike Srpske oko Sarajeva. Nakon neuspjelog napada, jedinice JNA su uhapse predsjednika Predsjedništva BiH, Aliju Izetbegovića, koji se vraćao sa mirovnih pregovora. Noću između 2. i 3. maja su obavljeni pregovori o razmjeni, tokom kojih je Izetbegović trebao sigurno doći do zgrade Predsjedništva, a general Milutin Kukanjac, komandant snaga JNA u Sarajevu, je napustio grad.
Izetbegović je preko radioveze obavijestio tadašnjeg člana Predsjedništva RBiH, Ejuba Ganića, da se nalazi u kasarni u Lukavici. Ovaj dramatičan događaj je prenošen u direktnom prijenosu na tadašnjoj TV Sarajevo, a domaća i svjetska javnost je saznala za napad na Predsjedništvo BiH, zarobljavanje Izetbegovića i razaranje grada.
Nakon mukotrpnih pregovora, Izetbegović je razmijenjen za generala Kukanjca. Razmjena se odvijala sporo, ali je na kraju uspjela. Izetbegović je pušten na sigurno, dok je Kukanjac stigao u kasarnu u Lukavici bez daljnjih incidenata.
Ova herojska odbrana Sarajeva postala je simbol otpora i hrabrosti naroda tokom opsade koja je uslijedila. Nažalost, mnogi životi su izgubljeni tokom ovog dugogodišnjeg teroriziranja i opsade. No, zločinci su danas pravomoćno osuđeni za zločine koji su počinjeni, uključujući bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, generala Ratka Mladića i Stanislava Galića, bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS. Domace pravosuđe je također procesuiralo 12 osoba za zločine počinjene u opkoljenim dijelovima grada.
Danas, Sarajevo se s ponosom sjeća hrabrosti i otpora koji je iskazan prije 34 godine, te slavi svoju nesalomivost i duh zajedništva.
