Astma je hronična bolest dišnih puteva koja može biti izazvana različitim faktorima i varirati od osobe do osobe. Kada su dišni putevi izloženi okidačima, dolazi do upale, suženja i stvaranja sluzi, što uzrokuje napad astme. Do napada astme obično dolazi zbog grčenja mišića oko dišnih puteva, upale i oticanja sluznice ili viška sluzi u njima.
Genetika igra važnu ulogu u razvoju astme, pri čemu su osobe sa porodičnom istorijom astme izložene većem riziku. Međutim, i faktori iz okoline mogu uticati na pojavu i pogoršanje simptoma astme. Alergeni poput polena, grinja, plijesni, dlake kućnih ljubimaca i izmeta žohara mogu izazvati alergijsku astmu jer imunološki sistem reaguje na njihovu prisutnost, što dovodi do upale dišnih puteva.
Također, urbana područja s visokim nivoom zagađenja zraka imaju veći rizik od pojave i pogoršanja astme. Emisije iz vozila, industrijski zagađivači i zagađivači zraka u zatvorenim prostorima mogu nadražiti dišne puteve i izazvati napade astme kod osjetljivih osoba. Izloženost duhanskom dimu, bilo aktivnom ili pasivnom pušenju, također može povećati upalu dišnih puteva i otežati disanje kod osoba sa astmom.
Prehrambene navike i alergije na hranu također mogu izazvati astmu. Hrana kao što su jaja, kravlje mlijeko, kikiriki, orašasti plodovi, soja, pšenica, riba, škampi i drugi školjkaši mogu izazvati alergijske reakcije i pogoršanje simptoma astme. Konzervansi hrane, posebno sulfitni aditivi, također mogu izazvati napade astme kod nekih ljudi.
Tjelesna aktivnost često može izazvati suženje dišnih puteva kod osoba sa astmom. Tjelovježba može uzrokovati stezanje u prsima, kašalj i probleme s disanjem, ali ti simptomi obično nestaju nakon nekog vremena vježbanja. Žgaravica također može biti povezana s astmom, budući da kiselina iz želuca može iritirati dišne puteve i izazvati napade astme.
Neki lijekovi također mogu djelovati kao okidači za napade astme. Osobe sa astmom mogu biti osjetljive na lijekove poput aspirina, koji mogu izazvati teške napade astme. Beta blokatori i ACE inhibitori također mogu utjecati na astmu i izazvati simptome kao što su kašalj i zviždanje u prsima.
Važno je prepoznati ove faktore i biti oprezan pri njihovom korištenju, te se posavjetovati sa ljekarom ako postoji sumnja da neki lijek može pogoršati astmu. Uglavnom, svaka osoba sa astmom treba biti svjesna okidača i faktora koji mogu utjecati na njeno stanje kako bi mogla adekvatno upravljati svojom bolešću.
