Na nedavnom ročištu za određivanje pritvora uhapšenim u akciji „Crna kravata 2“, biznismen Gordan Memija izjavio je da posjeduje državljanstvo Nizozemske i Bosne i Hercegovine. Ova vijest izazvala je pažnju javnosti i postavila pitanje o zakonitosti dvojnog državljanstva u BiH.
Pre nekoliko godina, otkriveno je da tadašnji predsjednik Suda BiH, Ranko Debevec, posjeduje državljanstvo Španije. Također, brojne osobe u BiH imaju državljanstva obiju zemalja, kao što su BiH i Crna Gora. Međutim, uprkos ovim slučajevima, zakon je jasan po ovom pitanju.
Prema zakonu, dvojno državljanstvo u Bosni i Hercegovini moguće je samo ako postoji bilateralni sporazum između BiH i druge zemlje. Trenutno, BiH ima potpisane bilateralne sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom. Ipak, ako državljanin Bosne i Hercegovine stekne državljanstvo zemlje sa kojom BiH nema sporazum, Ministarstvo civilnih poslova BiH navodi da ne raspolaže informacijama o tome.
Otvora se “sivi prostor” u slučajevima kada osobe ne obavijeste državu BiH da su stekle drugo državljanstvo sa zemljom koja nema sporazum sa BiH. Na taj način, osobe mogu imati oba državljanstva bez ikakvih prepreka. Također, ukoliko osoba ima strano državljanstvo i aplicira za bosanskohercegovačko, BiH kao država ne traži odricanje od drugog državljanstva, otvarajući mogućnost da neko ima državljanstvo sa zemljom s kojom BiH nema zaključen bilateralni sporazum.
U ranijem zakonodavstvu je postojao član po kojem su se građani morali odreći državljanstva BiH prilikom sticanja drugog državljanstva, ali ona više nije na snazi. Odlukom Ustavnog suda BiH, propis koji je automatski gubio državljanstvo BiH prilikom sticanja drugog državljanstva, ukinut je.
Oba ova faktora doprinose “sivom prostoru” u zakonodavstvu i otvaraju diskusiju o legalnosti dvojnog državljanstva u Bosni i Hercegovini.
