U potrazi za mudrošću
Kada percipiramo nekoga kao pametnog, često tražimo njihovu mudrost—i ako je mogu pružiti u kratkom citatu, tim bolje. Upravo to je razlog zašto je poznati teoretski fizičar Albert Einstein (1879-1955) često citiran, a ponekad i pogrešno citiran, kada je riječ o nauci i filozofiji. Ali, da li ste se ikada zapitali koje od tih misli stvarno potiču od njega, a koje nisu?
Njemu je trebalo vremena za riječi
Iako su Einsteinove misli široko citirane, često su morale biti prevedene. Rođen i odrastao u Njemačkoj, Einstein je prvenstveno govorio njemački sve do zrele dobi. Tokom svog prvog putovanja u New York 1921. godine, novinari su morali razgovarati s njim putem prevodilaca. Engleski je usvojio tek kada se preselio u Sjedinjene Američke Države 1933. godine. Njegovi su tekstovi bili napisani na njemačkom, a pisma ili članke namijenjene govornicima engleskog jezika prevodio je prijatelj ili sekretar.
Opservacija o samom sebi
Takođe je zanimljivo napomenuti da Einstein nije mislio da će svijet visjeti na svakoj njegovoj riječi. “U prošlosti, nikada mi nije pala na pamet ideja da će svaka moja slučajna izjava biti zabilježena,” jednom je napisao biografu. “Inače bih se povukao još dublje u svoju školjku.” Njegova kasnija citabilnost nas podseća na to koliko je važno znati kada i kako reći nešto značajno.
Rani koraci u govoru
Još jedan zanimljiv detalj je to da Einstein nije počeo govoriti sve do druge godine života, otprilike godinu dana kasnije od prosjeka. Da li mislite da bi svijet bio drugačiji da je govorio ranije?
Za kraj, pravo je vrijeme da testirate svoje znanje o njegovim citatima! Da li ste sigurni šta je rekao, a šta nije? Uključite se u naše nove kvizove i otkrijte koliko dobro poznajete jednog od najvećih umova koji je ikada hodao ovom planetom.
