Centralna bajramska svečanost u Sarajevu održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje je bajramsku hutbu predvodio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović. Ovaj događaj je jedan od najvažnijih u muslimanskom kalendaru i okuplja vjernike iz cijele zemlje.
Nakon obavljenog namaza, pristupa se klanju kurbana, što je jedna od ključnih tradicija ovog praznika. Najčešće je riječ o klanju ovna, a meso se dijeli na tri dijela: jedan za porodicu, jedan za komšije i rodbinu i jedan za siromašne. Ova praksa simbolizira solidarnost i brigu za bližnje.
Tradicija je da se priprema obilan bajramski ručak, koji se dijeli s komšijama, prijateljima i rodbinom. Bajram je vrijeme radosti i darivanja, posebno za djecu koja dobijaju poklone u vidu novca, poznate kao bajram-banke.
Kurban-bajram, poznat i kao Hadžijski bajram, predstavlja i obilježje dana hadža, odnosno boravka miliona muslimana u svetim mjestima Mekki i Medini. Ove godine, iz Bosne i Hercegovine na hadž je otputovalo 2.224 vjernika u organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Hadž je peti stub islama, i svaki musliman je dužan obaviti ga čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost, a posjetu svetim mjestima vjernici doživljavaju kao priliku za oprost grijeha.
Centralna bajramska svečanost u Sarajevu je prilika da muslimani zajedno obilježe ovaj važan praznik, ispune vjerske obaveze i proslave solidarnost i darivanje. Bajram je vrijeme radosti, ljubavi i zajedništva, što se osjetilo i na ovoj svečanosti.
