Analiza think tanka otkrila je porast broja dana s ekstremnim vrućinama u 20 najvećih svjetskih glavnih gradova za 52 posto u protekla tri desetljeća. Više od 300 miliona ljudi koji žive u tim gradovima, među kojima su Delhi, Daka i Manila, suočavaju se sa sve većim rizikom od toplotnih valova usljed klimatskih promjena.
Kako temperature rastu, ugroženi su asfalt i zgrade koji zadržavaju i akumuliraju toplotu, što čini ove gradove posebno ranjivim na ekstremne vrućine. Ove godine, neki od ovih glavnih gradova već su bili pogođeni opasnim toplotnim valovima, uzrokujući smrtne slučajeve i zatvaranje škola.
Prema istraživanju, Delhi je zabilježio najduži i najintenzivniji toplotni val u posljednjih 74 godine, sa 39 uzastopnih dana sa temperaturama iznad 40 Celzijevih stepeni. Analiza je također pokazala da je Indonezijski glavni grad Džakarta doživio najveći porast broja dana s temperaturama preko 35 Celzijevih stepeni.
Međunarodni institut za okoliš i razvoj (IIED) iz Londona objavio je analizu koja otkriva rastuću prijetnju od ekstremnih vrućina u velikim urbanih centrima. Istraživači su prikupljali podatke o temperaturama na zračnim lukama i ustanovili da je u razdoblju od 2014. do 2023. godine bilo skoro 6.500 slučajeva kada su temperature dosegle 35 Celzijevih stepeni ili više. U desetljeću od 1994. do 2003. godine, takvih slučajeva je bilo samo 4.755.
Istraživač Tucker Landesman iz IIED-a ističe da se topao vremenski obrazi ne osjećaju jednako u svim gradovima. To je djelomično zbog nejednakosti u urbanom planiranju, poput dizajna zgrada i infrastrukture. Gradovi poput Džakarte, Seula i Buenos Ajresa suočavaju se s dramatičnim porastom broja dana s ekstremnim vrućinama.
Sve veći broj toplotnih valova u glavnim gradovima širom svijeta predstavlja ozbiljnu prijetnju za stanovnike. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i prilagodila infrastruktura kako bi se ublažio utjecaj klimatskih promjena na urbane sredine.
