Bosna i Hercegovina izdvaja samo 0,9 posto BDP-a za obranu, što je daleko od cilja od 2 posto koliko preporučuje NATO svojim članicama. Prema posljednjim podacima, većina članica NATO-a također ne udovoljava tom cilju. U usporedbi, Srbija je samo prošle godine potrošila oko 2 posto svog BDP-a na obranu, što je najviši iznos u novijoj povijesti te zemlje.
Problem u Bosni i Hercegovini nije samo nedovoljno financiranje, već i nedostatak opreme i vojnih lica. Oružanim snagama BiH trenutačno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnika, a oprema nije u skladu sa NATO standardima što smanjuje kopnenu i zračnu mobilnost. Ministarstvo obrane BiH istaknulo je da bi povećanje izdvajanja BDP-a na 2 posto omogućilo napredak Oružanih snaga BiH i poboljšanje njihove efikasnosti, osposobljenosti i interoperabilnosti s NATO i EU snagama.
Ministarstvo obrane BiH također je naglasilo da se već radi na projektima modernizacije Oružanih snaga kako bi se riješili problemi nedostatka opreme. Ipak, trenutna financijska sredstva nisu dovoljna i kretanje proračuna nije pratilo potrebe za razvojem i opremanjem vojske. Zbog toga je bila potrebna pomoć kroz donacije i međunarodnu financijsku pomoć.
Trenutno je također planiran novi prijem oko 1.300 novih vojnika kako bi se nadomjestio nedostatak. Što se tiče uvođenja vojnog roka, Ministarstvo obrane BiH smatra da nisu stvoreni svi potrebni uvjeti za tu temu, te bi detaljna analiza i planiranje bili potrebni prije nego što se odluči o tome.
Ukupno uzevši, Bosna i Hercegovina mora uložiti više financijskih sredstava u obranu kako bi osigurala snažne, modernizirane i interoperabilne oružane snage koje mogu odgovoriti na izazove sigurnosti u regiji.
