Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja nema Vijeće za nacionalnu sigurnost. Ova činjenica predstavlja veliki hendikep za zemlju i predstavlja sigurnosni izazov, smatraju mnogi stručnjaci za sigurnost. Ministarstvo sigurnosti BiH, iako odgovorno za brigu o sigurnosti, ne može adekvatno nadomjestiti odsustvo ovog organa.
Komplikovano uređenje države Bosne i Hercegovine, koje proističe iz Dejtonskog sporazuma, otežava suočavanje sa mnogobrojnim sigurnosnim izazovima u zemlji. Trenutno u BiH postoji nekoliko agencija koje se bave sigurnošću, kao što su OSA, SIPA, DKPT i Granična policija, ali ove agencije djeluju nezavisno i nemaju koordinirani pristup.
Dodatnu zabrinutost izaziva i mogućnost da se mandat EUFOR-ovim snagama ne produži u BiH. Dok jedni smatraju da bi to moglo dovesti do sigurnosnih rizika, ministar odbrane BiH Zukan Helez tvrdi da bi NATO preuzeo odgovornost u tom slučaju i održavao sigurnost u zemlji.
Stručnjaci za sigurnost ističu da je potrebno uspostaviti tijelo unutar Ministarstva sigurnosti ili neke od agencija koje bi provjeravalo informacije i jačalo povjerenje u institucije BiH. Trenutno se često događa da državni zvaničnici imaju oprečne informacije, što dovodi do zbunjenosti i nedostatka povjerenja u njih.
Osim toga, situacija se dodatno komplikuje nedostatkom sistemskog odgovora na hibridni rat i huškačku politiku koja je uobičajena u BiH. Stručnjaci smatraju da je potrebno zaustaviti ovakvo ponašanje kako bi se izbjegle veće posljedice.
Neki vojnopolitički stručnjaci također ističu da je nivo straha od rata veći od stvarne ozbiljnosti situacije. Ipak, postojanje Vijeća za nacionalnu sigurnost bi ojačalo sigurnost i stabilnost u zemlji.
U svjetlu svega navedenog, mnogi stručnjaci apeliraju na potrebu uspostave Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bosni i Hercegovini, kako bi se osiguralo koordinirano i efikasno suočavanje sa sigurnosnim izazovima.
