Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali dalje od tog statusa nije napredovala. Ova situacija nije specifična samo za EU put, već se ista situacija događa i na putu ka članstvu u NATO-u.
Analiza ove situacije ističe da je međunarodna zajednica konstantno naglašavala da BiH može postići stabilizaciju jedino kroz članstvo u EU i NATO-u. Međutim, sve veća prisutnost Rusije u entitetu Republika Srpska (RS) ponovo je izazvala zabrinutost da bi zemlja mogla biti razdvojena kao rezultat te situacije.
Jedan od razloga ove stagnacije leži u kompleksnosti političkog sistema BiH, koji je rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj sporazum je stvorio jedan od najkompleksnijih političkih sistema na svijetu, sa labirintom nadležnosti koje omogućuju da glavne tri etničke grupe dominiraju domaćom politikom i kontroliraju ključne procese donošenja odluka.
BiH se nikada nije pretvorila u potpuno stabilno društvo, ali je postojala sposobnost tri strane da ponekad postignu konsenzus i ponovo sarađuju. Međutim, ekonomska stagnacija, masovni odljev mozgova i nesposobnost vođa zemlje da pronalaze zajednički jezik, uz nacionalističku retoriku, smanjili su očekivanja običnih ljudi da će njihovi životi ikada biti drugačiji.
Iako je Brisel dodijelio status kandidata BiH u martu ove godine, osam godina nakon podnošenja zahtjeva, to se doživljava kao odvraćanje od Kremlja. Ipak, put ka članstvu ima i svoje zagovornike. Jedan od sagovornika, Ariana, ističe pozitivne strane članstva u EU, poput lakšeg putovanja u Evropi.
Situacija u malom bh. entitetu, Republici Srpskoj, također otkriva podijeljena mišljenja. Milan, stanovnik RS-a, smatra da EU nosi “puno loših stvari” za njega i njegove sunarodnjake.
Ukupno, put BiH ka EU i NATO-u je suočen sa brojnim izazovima i podijeljenim mišljenjima. Međutim, dalji napredak na ovom putu će zavisiti od političke volje i sposobnosti vođa zemlje da prevaziđu trenutne prepreke.
