U fokusu: Zdravlje građana ili finansijska dobit?
Grad Sarajevo je ponovo u centru pažnje, a razlog je zahtjev koji su zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Kantona Sarajevo uputili Uredu za borbu protiv korupcije. U vrijeme dok je Sebija Izetbegović bila na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), mnogi su se zabrinuli zbog upravljanja ovom zdravstvenom ustanovom. Kako bi se razjasnila situacija, SDP traži da se ovaj predmet proslijedi pravosudnim institucijama.
Šta se zapravo dešavalo?
Zastupnici SDP-a optužuju Izetbegović i njen tim za kršenje kolektivnog ugovora radnika, smanjenje kapaciteta bolnice i uskraćivanje usluga, što ima direktne posljedice po zdravlje građana. Zabrinjavajuća statistika pokazuje da je broj bolničkih kreveta smanjen za 345, dok je broj dana koje pacijenti provode na liječenju opao za nevjerovatnih 100.000. Ove informacije nisu samo brojke; one su naša stvarnost i pitanje koje moramo postaviti: Da li je finansijska dobit došla iznad zdravlja i života građana?
Sjećanje na nepravdu: Deca na čekanju
Tokom ovog perioda, mnoge porodice u Sarajevu suočile su se s preprekama kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Deca su čekala operacije na dječijoj kardiohirurgiji, a to su trenuci koji se ne zaboravljaju. Sramotna slika zavarene kapije najveće bolnice u državi postala je simbol rušenja zdravstvenog sistema koji bi trebao brinuti o svim njegovim građanima.
Sveobuhvatna analiza: Šta slijedi?
SDP ne želi samo iznijeti optužbe; oni žele konkretne akcije. Sa zahtjevom koji će proslijediti Uredu za borbu protiv korupcije, očekuju početak postupka utvrđivanja individualne odgovornosti za upravljanje KCUS-om od 2016. do 2023. Unutar ovog zahtjeva će se nalaziti i dio koji se odnosi na korisničke usluge za žene, gdje je posebno zabrinjavajuće što su u tom periodu bile nedostupne bezbolne ginekološke intervencije.
I dalje bez farmaceutske podrške
Jedan od najznačajnijih problema bio je i nefunkcionalni odjel za vantjelesnu oplodnju, uprkos nabavljenoj opremi. U tom je periodu Sarajevo svjedočilo otvaranju privatnih klinika za vantjelesnu oplodnju, dok su javne zdravstvene usluge stagnirale. To postavlja pitanje: Zašto nije bilo napretka u okviru javnog sektora?
Kakav je put naprijed?
SDP očekuje da će, ukoliko se utvrde elementi krivične odgovornosti, predmet završiti u nadležnim pravosudnim institucijama. Potrebno je promijeniti percepciju zdravstvenih ustanova kao profitnih centara i prisjetiti se njihovih pravih dužnosti – brige o pacijentima.
Na kraju, poruka koju SDP šalje jest jasna: “Bolnica nije štedionica. Javna sredstva postoje zbog pacijenata, a ne zbog prikazivanja finansijske dobiti.” Ove riječi odražavaju značajnu zabrinutost i pozivaju na odgovornost, jer zdravlje građana uvijek treba biti na prvome mjestu.
