Prekid saradnje nakon više od 60 godina
Više od šest desetljeća saradnje između Rusije i Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi bliži se kraju. Ovaj prekid dolazi usred rastućih tenzija izazvanih ratom u Ukrajini, što je dovelo do prekida svih sporazuma s Rusijom i Bjelorusijom.
Negativne posljedice za naučnu zajednicu
Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom centru DESY, upozorila je na moguće negativne posljedice. Navela je da će povlačenje Rusije otežati istraživanja, i izazvati kašnjenja i usporavanje projekata.
Značaj ruskih naučnika u CERN-u
CERN, osnovan tokom hladnog rata 1954. godine, predstavlja ključnu instituciju za fiziku čestica. U ovoj instituciji, koja ima najsnažniji ubrzivač čestica na svijetu, radilo je oko 1.000 ruskih naučnika. Joachim Mnich, direktor istraživanja, istaknuo je kako su ruski stručnjaci značajno doprinijeli projektima tokom svoje saradnje.
Odluka o prekidu saradnje
U junu 2022. godine, CERN je donesio odluku da prekine saradnju sa Rusijom i Bjelorusijom. Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom istekao je 27. juna, dok sporazum s Rusijom ističe 30. novembra. Odlazak ruskih naučnika mogao bi ozbiljno utjecati na projekte kao što su eksperimenti na Velikom hadronskom sudaraču (LHC).
Finansijski doprinos i budućnost projekata
Rusija je činjela 4.5 posto proračuna za eksperimente u CERN-u, dodajući 2.3 miliona švicarskih franaka godišnje. Ovaj gubitak mogao bi usporiti napredak projekata i znanstvenih istraživanja koja su bila u toku.
