Šefica Odjela za očuvanje prirode i biodiverziteta u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma FBiH, Zineta Mujaković, ističe zabrinjavajuće stanje u Bosni i Hercegovini. Iako zemlja obiluje prirodnim i kulturnim vrijednostima, procenat zaštićenih teritorija je nevjerojatno nizak.
Proceduralne prepreke
Mujaković objašnjava da odluka o proglašenju zaštićenih područja zavisi od lokalne zajednice. To vodi do dugih procedura i čestih komplikacija prilikom donošenja odluka. Pojednostavljenje bi moglo uslijediti usvajanjem novog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kojeg očekuju do kraja godine.
Postignuća i izazovi
Prema njenim riječima, Federacija je uspjela proglasiti samo Nacionalni park Una 2008. godine. Od 2016. godine, predloženi su i drugi projekti, među kojima su Livanjsko polje i Pećinski sistem Vjetrenica. Međutim, za većinu nije postignuta saglasnost općinskih vijeća.
Mogućnost veće zaštite prirode
Jedan od ključnih problema je dupliranje procedura. Da bi područje postalo zaštićeno, mora biti planirano kroz prostornu dokumentaciju, koja zahtijeva suglasnost općinskih vijeća. Novim zakonom se predviđa pojednostavljenje tih procedura.
Globalni ciljevi i lokalni doprinos
BiH trenutno ima samo nešto više od tri posto zaštićenih prirodnih područja, dok je globalni cilj do 2020. godine bio 17 posto. Na konferenciji u Kunmingu, 196 zemalja se obvezalo da će do 2030. očuvati najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja.
Mujaković naglašava važnost zajedničkog rada svih sektora kako bi se osiguralo uspješno očuvanje prirodne baštine u Bosni i Hercegovini.
