Građani Sarajeva u posljednje vrijeme ogorčeni su radom upravitelja, koji odžavaju zajedničke prostore unutar stambenih zgrada i traže reakciju nadležnih institucija.
Neshvatljivo je da u 21. vijeku u sarajevskim zgradama nema ni osnovne protupožarne zaštite-hidranata. Krovovi zgrada decenijama poslije rata nisu sanirani. Sa prvim kapima kiše stanovi na zadnjim spratovima prokišnjavaju i stanarima prave ogromne probleme.
Za većinu sarajevskih zgrada utopljavanje je nemoguća misija, jer se upravitelji većinom ogluše i na najmanje intervencije.
Rijetki su oni objekti koji su završeni i gdje se ne treba tako često intervenisati, a još rijeđi su primjeri da se naši sugrađani mogu pohvaliti radom firmi koje su zadužene za održavanje zgrada.
Svoj (ne)rad upravitelji najčešće pravdaju nedostatkom sredstava i okrivljuju pojedince koji ne plaćaju naknadu za održavanje.
Najviše ispaštaju savjesni građani koji redovne plaćaju, a u posljednje vrijeme i oni sve više odustaju. Da je adekvatna briga upravitelja vjerovatno bi bilo više novca na računima, a problema ne bi bilo.
Sugrađani su se obratili našoj redakciji i uputili apel nadležnim institucijama da se konačno uključe u rješavanje njihovih problema.
- Pored ovako teške ekonomske situacije primorani smo da sami finansiramo mnoge radove. Zamjenu krova i oluka, moramo sami finansirati utopljavanje zgrada, uređivati stubišta i sve ostalo što bi upravitelji morali da rade. Nevjerovatno je ovo sve što moramo raditi umjesto upravitelja. Stanari nisu zaslužili ovakav odnos. Mi smo im ipak ukazali povjerenje a danas sve moramo sami. Vidite naša zgrada nema hidranata, nedaj bože nesreće, požara sve bi izgorilo. Ne samo naša zgrada već kompletno naselje Vraca grije se na plin. Zamjenu krova smo pored toga što redovno plaćamo naknadu morali da sufinansiramo sa upraviteljom “Sarajevostanom”. Sastanci stanara sa upraviteljima se ne održavaju. Nemamo nikakvih informacija gdje i na koji način se troše naša sredstva – kazala je za akter.ba naša sugrađanka.
Da stanovnici Vraca nisu usamljeni u ovom problemu potvrdili su nam i stanari drugih gradskih naselja.
Suočavaju se sa istim problemima, sami finansiraju radove i sve ostalo što je nadležnost upravitelja. Troškove koje sami finansiraju ne mogu refundirati ni od koga. A uredno plaćaju mjesečne naknade za održavanje. U posljednje vrijeme pojedini upravitelji traže po 20 KM kako bi se stubište okrečilo. Zgrade se neredovno čiste, Corona je još prisutna a dezinfekcionih sredstava nema, stubišta se godinama ne kreče. U drugim rasvjeta radi tek na pojedinim spratovima jer se na sitne opravke čeka godinama.
- Nebulozno je sve šta nam se dešava a niko ništa ne poduzima. Sve moramo sami raditi ili plaćati majstore da rade umjesto upravitelja. Sijalice u stubištu sami mjenjamo, a pola rasvjete ima spoj i ne radi. Očito da upravitelji reaguju samo kada pukne vodovodna cijev ili kada vam stan plavi od fekalija. To je strašno. Ko je odgovoran za kontrolu upravitelja? Oni ne rade svoj posao kako treba? Gdje su inspekcije, šta rade? Ko kontroliše, gdje i na koji način se troše naša sredstva. Mi nemamo nikakvih informacija. Dokle ćemo trpiti sve ovo? Ni predstavnici kućnog savjeta nam ne pružaju informacije, nema sastanaka, nema saradnje ni sakim –kazala nam je ogorčena sugrađanka.
Vlada Kantona Sarajevo donijela je Odluku o visini naknade za redovno održavanje i upravljanje zajedničkih dijelova i uređenja stambenih zgrada 2002 godine.
Ovom odlukom se utvrđuje minimalna naknada za upravljanje i održavanje zajedničkih dijelova zgrade. Za stambene zgrade bez hidrofleksa i liftova u iznosu od 0,25 KM/m2 korisne stambene površine. Za stambene zgrade sa hidrofleksom i liftovima u iznosu od 0,38 KM/m2 korisne stambene površine. Sredstva prikupljena po osnovu naknade, a prema ovoj odluci Vlade stavljaju se na raspolaganje vlasnicima stanova u zgradi (ulaz). S tim što se sredstva za održavanje koje se ne utroše u toku godine prenose u sljedeću godinu.
Sudeći prema cijeni koji naši sugrađani moraju izdvajati po m2, radi se o velikim sredstvima koja se uplaćuju. A prema navodima naših sugrađana oni imaju vrlo malo koristi.
Da li je dovoljno da Sarajevo ima 10 firmi koji su servis za sve zgrade na području grada? Da li te iste firme imaju dovoljan broj uposlenih da bi mogli održavati ovoliki broj stambenih jedinica u gradu?
Vrijeme je da se Vlada KS i nadležno ministarstvo uključe u rješavanje problema sugrađana. Da bolje kontrolišu upravitelje i njihov rad. Da konačno razmotre mogućnost da uspostave firmu koja bi građanima pružala adekvatan servis. Građani bi vjerovatno bili odgovorniji i uredno plaćali naknade kada bi postojala firma koja zaista brine o uređenju i održavanju stambenih zgrada.