Finska se suočava s alarmantnim situacijama nakon 11 pokušaja provala u vodotornjeve i postrojenja za obradu vode. Ovi incidenti, koji su se dogodili u gradovima Porvou i Helsinkiju, otvaraju pitanja o mogućim namjerama Rusa. Mnogi analitičari sugeriraju da bi ovo mogli biti inicijative hibridnog ratovanja.
Narušeni odnosi Finske i Rusije
Od invazije na Ukrajinu 2022. godine, odnosi između Finske i Rusije su značajno pogoršani. Finska je prošle godine postala članica NATO-a. Nakon toga, ruski predsjednik Vladimir Putin označio je Finsku kao “neprijateljsku državu”.
Stručnjaci upozoravaju na sivoj agresiji
Finske vlasti nemaju konkretne osumnjičene, ali stručnjaci sugeriraju da provale nisu djelo običnih kriminalaca. Penzionisani general Peka Toveri tvrdi da su provale primjer nemilitantne agresije. On ističe da provalnici ne bi ciljali ovako osjetljive objekte ako nisu potpomognuti nekim vanjskim faktorima.
Povezanost s ranijim napadima
Ovi događaji nisu izolirani. Raniji su napadi na kritičnu infrastrukturu u SAD-u uključivali slične provale. Prema informacijama obavještajaca, države poput Kine, Rusije i Irana aktivno traže načine kako onesposobiti opskrbu vodom i otpadom.
Nema sumnje da provale u finske vodotornjeve stvaraju strah među građanima. Upravo to je jedan od ciljeva ruske strategije, izjavio je Toveri. Opasnost od kontaminacije vode i dalje postoji, a stručnjaci naglašavaju da je strah već oblik ratovanja.
