Psihosomatske bolesti postaju sve rašireniji problem među ljudima koji žive brzim i stresnim životom. Naučna istraživanja potvrđuju povezanost između emocija i razvoja bolesti. Stres i druga psihička stanja mogu imati štetan utjecaj na tijelo.
Kada osoba osjeća ljutnju i bijes, krvni pritisak se povećava, puls se ubrzava, a disanje postaje brže. Ovo su prirodne reakcije našeg tijela kako bi se pripremili za akciju ili zaštitili od opasnosti. Međutim, kod ljudi koji često osjećaju ljutnju, a ne izraze je na pravilan način, fiziološki simptomi ostaju prisutni i nakon što prođe ljutnja.
S vremenom, ovi fiziološki simptomi mogu uzrokovati glavobolje, hipertenziju i druge kardiovaskularne bolesti. Osoba koja pati od psihosomatske bolesti razvija anksioznost i brigu zbog fizičkih simptoma, ali često ne priznaje emocionalne uzroke. Emocionalni stres ne uzrokuje izravnim bolesti, ali može pogoršati simptome postojećih bolesti.
Psihosomatske bolesti su stanja u kojima psihički stres negativno utječe na fiziološko funkcioniranje organizma. To znači da se javlja disfunkcija ili oštećenje određenih tjelesnih organa zbog neprikladne aktivacije nervnog sistema i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.
Simptomi psihosomatskih bolesti uključuju povišen krvni pritisak, ubrzano disanje, glavobolje, bolove u mišićima, drhtavicu i probavne smetnje. Neki ljudi su skloniji ovim simptomima od drugih i mogu razviti ozbiljnija stanja i bolesti.
Važno je osvijestiti da psihosomatski simptomi trebaju biti shvaćeni ozbiljno i da je potrebno potražiti stručnu pomoć. U manje teškim slučajevima, učenje adekvatnog nošenja sa stresom kroz psihoterapiju može biti uspješno. Također, promjene u drugim aspektima života poput prehrane, fizičke aktivnosti, socijalnih odnosa i samopoštovanja mogu biti od pomoći.
Ako se suočavate sa psihosomatskim simptomima, nemojte odmah zauzeti stav da nema fizičkog uzroka za to. Važno je da osluškujete svoje emocije i tražite podršku stručnjaka kako biste dobili adekvatnu dijagnozu i tretman za vaše stanje.
