Krajem marta ove godine visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je napravio izmjene Izbornog zakona s ciljem suzbijanja izbornih krađa koje su u BiH masovna pojava. Glavna mjera koja je uvedena je uvođenje elektronskih skenera na glasačkim mjestima, kako bi se smanjile mogućnosti izborne manipulacije.
Nažalost, na predstojećim izborima ova promjena neće biti primijenjena u potpunosti već će se provesti pilot-projekt u svega desetak općina. Trenutno vlada panika u CIK-u jer nije jasno ko će obezbijediti opremu i da li će uređaji funkcionirati kako treba.
Iako su izmjene Izbornog zakona predvidjele strože kazne za izborne krađe, sam način glasanja i dalje ostavlja prostor za potencijalne nepravilnosti. CIK je zatražio 19 miliona KM za organizaciju izbora, ali bitniji pomaci u izbornom procesu neće biti ostvareni.
Možda političari nisu digli glas protiv ovih promjena jer su svjesni da su izborne krađe dugogodišnji problem. Međutim, pitanje je zašto ova pravila nisu donesena mnogo ranije kako bi se izbornoj krađi u BiH stalo na kraj.
Posljednjih godina su izborne krađe bile česta pojava, s mnogobrojnim nepravilnostima na biračkim mjestima. Neke od njih su toliko duboko utjecale na konačne rezultate izbora da su mijenjale tok bh. društva. Najupečatljiviji primjer je izbor za predsjednika RS 2022. godine, kada je CIK uskratio objavu preliminarnih rezultata izbora.
Unatoč tome, pilot-projekt elektronskih skenera predstavlja korak prema poštenijem izbornom procesu u budućnosti i nadamo se da će donijeti pozitivne rezultate.
