Nakon prošlogodišnjeg vanjskotrgovinskog deficita od preko 11 milijardi KM, bh. ekonomija nastavlja sa dramatičnim padom izvoza u prvom kvartalu ove godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je iznosio 5,32 milijarde KM, što je za 8,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, vrijednost uvoza je porasla za 5,6 posto, dostižući 9,29 milijardi maraka. Ovi podaci ukazuju na pogoršanje trgovinskog balansa, sa pokrivenošću uvoza izvozom na niskih 57,3 posto. Vanjskotrgovinski robni deficit je iznosio 3,97 milijardi KM.
Najveći pad izvoza zabilježen je u zemlje CEFTA-e, gdje je iznosio 847 miliona KM i manji je za 24,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz u zemlje EU također je opao za 7 posto, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 6,3 posto. Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e, Ljiljan Veselinović, ističe da su ovi podaci zabrinjavajući te da ukazuju na nepovoljni trend.
Smanjenje izvoza je posljedica smanjene potražnje za određenim proizvodima, kao i ekonomske krize u Evropi, posebno na glavnim izvoznim tržištima poput Njemačke. Iako se loš trend može privremeno nastaviti, profesor Veselinović naglašava da je sada ključno preduzimanje mjera kojima će se stimulirati izvoz, poput unapređenja konkurentnosti domaćih proizvoda, diversifikacije izvoznih tržišta i poticanja proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda koji se mogu plasirati na stranim tržištima.
Uprkos ovom negativnom trendu, postoje i pozitivne izuzetke. Na primjer, kompanija “Alternative” iz Sarajeva, jedan od najvećih proizvođača građevinskih materijala, bilježi povećanje izvoza na tržišta koja su u padu, kao što su Njemačka i Srbija. Također, domaće tržište pokazuje znakove oporavka, dok je stanogradnja u Njemačkoj usporena zbog visokih kamata.
Da bi se prevazišao pad izvoza, potrebno je poduzeti konkretne akcije i mjere kako bi se osnažila bh. ekonomija i stimulirao rast izvoza. Sada je vrijeme da se svi relevantni akteri potrude diversificirati izvozna tržišta i ulože napore u povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda.
