Ministar vanjskih poslova Mađarske, Peter Szijjarto, je posljednjih dana bio u centru pažnje zbog svojih izjava i sastanaka koji su izazvali burne reakcije u više država. Prvo, Szijjarto je održao sastanak sa predsjednikom RS-a, Miloradom Dodikom, i dao izjavu da će Mađarska biti protiv rezolucije o Srebrenici.
Ova izjava je odmah izazvala reakciju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koje je najavilo obustavu saradnje sa Mađarskom u kontekstu obuke diplomata iz BiH. Ministarstvo je kritikovalo Szijjarta zbog negiranja genocida i tvrdnji da rezolucija o Srebrenici demonizira srpski narod.
Zatim je lider Stranke za bolju budućnost Bosne i Hercegovine, Fahrudin Radončić, uputio oštre kritike na račun mađarskog ministra. On je istakao da je šokiran Szijjartovim izjavama i da one predstavljaju “otvoreno podržavanje velikosrpske politike”.
Osim situacije u Bosni i Hercegovini, Szijjarto je izazvao kontroverze i na prostoru Ukrajine. Naime, mađarski ministar je posjetio Zakarpatje, regiju u kojoj živi mađarska manjina. Tokom posjete, Szijjarto je izjavio da Mađarska neće priznati Ukrajinu kao susjednu državu ukoliko ostvari svoje planove o jezičkoj politici.
Ove izjave su izazvale negativne reakcije u Ukrajini, saopštenja iz Ministarstva vanjskih poslova i izjave lokalnih političara. Ukrajinska strana je ocijenila da su Szijjartove izjave neprihvatljive i da štete bilateralnim odnosima dviju država.
Njegove izjave su također izazvale polemike i u Mađarskoj, gdje su se pojavile kritike da se njegove izjave ne uklapaju u zvaničnu politiku zemlje. Međutim, Szijjarto je ostao pri svojim izjavama i poručio da Mađarska ima pravo da brani interese mađarske manjine u inostranstvu.
Situacija koju je Szijjarto izazvao na regionalnoj i domaćoj političkoj sceni pokazuje koliko je osjetljivo pitanje nacionalnih manjina i pitanje ratnih zločina. Izjave ovakve prirode mogu dovesti do daljeg političkog zaoštravanja i destabilizacije regije, te pozivanje na diplomatske mjere nije neuobičajeno u ovakvim slučajevima.
