Danas ne postoji bolest ili stanje koje na neki način nije povezano ili uzrokovano stresom, a sve više ljudi na stresne situacije reagira prejedanjem. Mnogim ljudima hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kad imaju emocionalni problem, ponekad svjesno, a ponekad podsvjesno.
Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijedak uzrok stresa, pod stresnim okolnostima u organizmu je pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba za nutrijentima koja može dovesti do prejedanja. Glavni nedostajući nutrijenti u organizmu tokom stresnog perioda su vitamini A, C i E, vitamini B grupe te minerali cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Tijelo također može zahtijevati veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina tokom stresnih perioda. Međutim, unos kofeina, nikotina i alkohola treba ograničiti kako bi se izbjegli negativni efekti prejedanja.
Prejedanje može imati brojne posljedice na zdravlje, uključujući nadutost i hormonske poremećaje, posebno inzulina i kortizola koji je hormon stresa. Za smanjenje rizika od prejedanja, prehranu je potrebno nadopuniti probioticima i konzumirati nemasnu, ne jako začinjenu hranu. Također je preporučljivo raspodijeliti obroke u manje, redovne obroke te izbjegavati “loše” ugljikohidrate.
Jedan od najčešćih simptoma prejedanja je žgaravica. Osobe koje pate od žgaravice nakon prejedanja trebaju napraviti hitne promjene u svojoj prehrani kako bi se smanjila žgaravica. To uključuje konzumiranje nemasne i ne jako začinjene hrane te raspodjelu obroka u više manjih obroka kako bi se spriječili napadi gladi koji dovode do prejedanja.
Pravilan odabir namirnica, redovno vježbanje i raspodjela obroka u manje dijelove mogu pomoći u sprječavanju prejedanja, a time i smanjenju rizika od žgaravice i drugih negativnih efekata na zdravlje.
