Glavna tema diskusije uoči predstojećih izbora u Sjevernoj Makedoniji jeste politika i retorika predsjednika Kristijana Mickoskog, lidera stranke kojoj se predviđa odličan rezultat. Međutim, uprkos pozitivnim projekcijama, postoji izvjesna doza skepse prema njihovoj pobjedi.
Jedan od razloga za ovu skepsu su politički stavovi Mickoskog u vezi sa imenom zemlje. Brojni grčki političari su kritikovali Mickoskog zato što je uporno koristio naziv “Makedonija”, umjesto formalno ispravnog naziva “Sjeverna Makedonija”. U odgovoru na ove kritike, Mickoski je istakao da, ukoliko bude izabran za premijera, namjerava zvanično koristiti naziv “Makedonija”.
Drugi problem potiče iz Bugarske, gdje su došle kritike zbog razlike u stavovima o priznanju Bugara kao nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji. Mickoski je više puta odbio ovaj zahtjev, što je izazvalo nezadovoljstvo u susjednoj državi.
Kao zemlja na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Sjeverna Makedonija zavisi od podrške Grčke i Bugarske, članica EU. Međutim, stanovnici ove države sve više pokazuju otpor prema članstvu u EU. To je zbog činjenice da je 2018. godine Sjeverna Makedonija promijenila svoje ime kako bi se približila članstvu, ali je godinu kasnije veto Francuske zaustavio njen napredak ka EU.
Protesti su izbili u Skoplju i drugim dijelovima zemlje nakon što je Bugarska 2022. godine stavila veto na dalji proces integracije Sjeverne Makedonije u EU. U ovim protestima, koji su započeli kao reakcija na uskraćivanje perspektive članstva, predvodio ih je upravo Mickoski.
Da li će politika i stavovi predsjednika Mickoskog utjecati na ishod predstojećih izbora, ostaje da se vidi. Ipak, jasno je da pitanja imena zemlje i priznanje nacionalnih manjina mogu imati značajan uticaj na političku klimu u Sjevernoj Makedoniji.
