Danas Romi diljem svijeta slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od najznačajnijih praznika u njihovoj kulturi. Ovaj praznik, koji označava granicu između zime i ljeta, obilježava se na različite datume, ovisno o korištenom kalendaru.
Đurđevdan je posebno važan za romsku kulturu te predstavlja jedan od najznačajnijih praznika. Nakon jutarnjeg umivanja i kupanja, slavlje započinje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu. Najrasprostranjeniji običaji vezani za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u kojoj su potopljene ljekovite biljke, kao i kupanje u rijeci.
Pripreme za Đurđevdan počinju dan prije. Običaj je da najstariji član porodice ustane u zoru, umije se vani i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili “zdravi kao dren”. Nakon toga, počinje slavlje koje obuhvata muziku, igru i što bogatiju trpezu.
Đurđevdansko cvijeće, od kojeg se pletu vijenci, bere se unaprijed i stavlja na vrata, a tradicija je da vijenci stoje sve do praznika iduće godine. Ovaj praznik predstavlja trenutak slavlja i okupljanja zajednice, te pruža priliku Romima da obilježe prelazak iz hladne zime u topli period ljeta.
Iako Đurđevdan ima svoju važnost i za druge narode, njegov značaj u romskoj kulturi je neuporedivo veći. Romi širom svijeta danas s radošću slave Đurđevdan, simbolizirajući početak novog perioda punog radosti, nade i zajedništva.