Apatija, stanje nedostatka interesiranja za životne aktivnosti i interakciju s drugima, sve češće postaje problem modernog života. Iako je normalno povremeno se osjećati bezvoljno i ravnodušno, dugotrajna apatija može negativno utjecati na različite aspekte života.
Apatija može proizaći iz raznih faktora, uključujući bolesti poput Alzheimerove bolesti, depresije, anksioznosti, demencije, Parkinsonove bolesti, shizofrenije i srčanih ili moždanih udara. Ako dugo traje, vrijeme je da potražite stručnu pomoć kako biste otkrili uzrok i dobili odgovarajući tretman.
Važno je napomenuti da apatiju nije moguće prepoznati samo po mentalnom stanju. Osobe koje pate od apatije često osjećaju izgubljenost, manjak interesa za aktivnosti koje su im prije pružale zadovoljstvo, nedostatak motivacije za obavljanje svakodnevnih zadataka, ravnodušnost, besmisao i nedostatak fizičke aktivnosti. Također, osobe s apatijom često izbjegavaju socijalne kontakte i teško se koncentriraju na postavljanje i ostvarivanje ciljeva.
Liječenje apatije uključuje promjenu životnih navika i ponašanja, terapiju lijekovima (poput antidepresiva, antipsihotika i stimulansa) te psihoterapiju. Psihijatar će provesti dijagnostički postupak kako bi odredio uzrok apatije i prilagodio tretman potrebama svakog pacijenta.
Da biste prebrodili apatiju i vratili užitak u život, savjetuje se postavljanje ciljeva, održavanje zdravih životnih navika, kao i pronalaženje interesa i aktivnosti koji vam donose zadovoljstvo. Ponekad će biti potrebna podrška voljenih osoba ili stručnjaka kako biste se vratili na put sreće i ispunjenja.
Stoga, nemojte zanemarivati svoje osjećaje i potražite pomoć ako primijetite da se osjećate apatično duže vrijeme. Svaka osoba zaslužuje živjeti sreću i uživati u svim aspektima života.
