Rezolucija o srebreničkom genocidu, koju su predložile Njemačka i Ruanda, trebala bi uskoro biti razmatrana na zasjedanju Generalne skupštine UN-a. Ova najava je izazvala brojne reakcije u svijetu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Rezolucija ima za cilj uspostavljanje 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Također, rezolucija osuđuje svako poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Dokument također poziva sve države članice UN-a da uvrste sudski utvrđene činjenice o genocidu u svoje obrazovne programe.
Reakcije na rezoluciju su podijeljene. Dok su žrtve genocida i brojne organizacije koje se bave tranzicijskom pravdom pozdravile rezoluciju, političari iz Srbije i Republike Srpske su izrazili negativne stavove. Oni tvrde da bi rezolucija osudila srpski narod kao genocidan, iako u njoj nisu navedene ni Srbija ni Republika Srpska.
Podršku rezoluciji su do sada dale mnoge zemlje članice UN-a, kao i međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva. Međutim, ostaje da se vidi da li će rezolucija dobiti dovoljnu podršku za usvajanje.
Rezolucija o srebreničkom genocidu je važna jer se bavi suočavanjem s prošlošću, sprečavanjem negiranja genocida i veličanja zločina. Također, rezolucija pruža podršku mehanizmima tranzicijske pravde i jača primjenu međunarodnih i domaćih zakona.
Očekuje se da će razmatranje rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a biti značajan korak ka borbi protiv negiranja genocida i pomirenju u regiji.
