Šta znači biti na sivoj listi?
Kada govorimo o sivoj listi MONEYVAL-a, mislimo na države koje su pod pojačanim međunarodnim nadzorom. To je signal da se institucije suočavaju s ozbiljnim izazovima u sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Bosna i Hercegovina, nažalost, ponovo završava na ovom popisu, a to donosi brojne posljedice za njenu ekonomiju i finansijski sektor.
Zašto smo se našli u ovoj situaciji?
Prema informacijama do kojih je došao Raport, Bosna i Hercegovina nije ispunila obaveze iz akcionog plana, čime se upućuje na sljedeće korake – pojačan monitoring. Iako su neki zakoni, poput Zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom, usvojeni, međunarodne institucije su se navodno fokusirale na dodatne propise koji su još uvijek na čekanju.
Kakve posljedice možemo očekivati?
Vratak pod pojačani nadzor donosi strože kontrole međunarodnih transakcija i povećanu administraciju u bankama. Građani će osjetiti posljedice kroz sporije međunarodne uplata i komplikovanije procedure. Sve to može dodatno otežati poslovanje u zemlji.
Kako dalje?
Uzrok problema leži u dva ključna zakona koja su zatečena na čekanju. Ministarstvo pravde BiH, predvođeno Davorom Bunoza, suočava se s blokadom usvajanja izmjena Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći. Izvora iz vlade sugeriraju da će nam potrebni propisi biti na stolu tek u septembru.
Učenje iz prošlosti
Bosna i Hercegovina se već jednom našla na sivoj listi i, uz napor, uspjela se povući s nje nakon tri godine. Ovaj put, uz odgovarajuću reakciju i brže usvajanje neophodnih zakona, postoji nada da bismo mogli izbjeći dugotrajne posljedice.
Zaključak
Vlastima BiH je potrebna odlučnost i brza akcija kako bi se ispunile međunarodne obaveze. Ukoliko se situacija ne promijeni, Bosna i Hercegovina će se suočiti s još ozbiljnijim izazovima. Svi mi, kao građani, trebamo pratiti razvoj događaja i biti svjesni utjecaja koji oni imaju na našu svakodnevnicu.
